Okruženje i mi sami se konstantno mijenjamo, samo treba to i da osvijestimo i da se u skladu s tim i ponašamo. Treba da shvatimo da je promjena dio nas, i dio našeg svijeta, i uvijek se dešava.
Ako imamo agilni mentalitet, onda je promjena uvijek očekivana. Promjena ne dolazi u navratima, ona je konstantna, i mi treba da naučimo da živimo kao dio te rijeke promjena, da tečemo, kao i da naučimo da prolazimo kroz brzake i stijene.
- Agilnost podrazumijeva fleksibilno reagovanje na nove događaje, lakoću prilagođavanja promjenama.
- Agilnost znači učenje, prihvatanje novog, konstantan rast i napredovanje.
- Agilnost je prihvatanje kritike otvorenog uma. Otvorenost za nove ideje.
- Agilista ima izazove, ne probleme. Spreman je da uloži dodatnu energiju da savlada novu situaciju i nauči iz nje.
- Agilista je samosvjestan, nije sujetan, rado uči od boljih, transparentan je o svom znanju
- Agilista je spreman za izlazak iz zone komfora, za trud i dodatni napor, jer zna da će mu to donijeti nagradu – novi vidik, novo znanje.
- Agilnost je neograničeno evoluiranje u boljeg sebe.
Agilni razvoj softvera
U svijetu konkurencije, odnosno u svijetu konstantne evolucije u načinu rada radi povećanja produktivnosti, povećanja kvaliteta i zadovoljstva, želimo da smo među prvima, želimo da postižemo što bolje rezultate da bismo održali biznis. Znajući da onaj ko se mijenja, zapravo stalno uči i postaje bolji, to moramo i mi da bismo bili konkurentni.
Grupa od 17 nezavisnih inženjera agilista se sastala 2001. godine i napisala Manifest Agilnog Razvoja Softvera, koji glasi ovako:
Otkrivamo bolje načine razvoja softvera razvijajući softver sami i pomažući drugima pri njegovom razvijanju. Kroz taj rad naučili smo da više vrednujemo:
Pojedince i interakcije od procesa i alata
Primenljiv softver od detaljne dokumentacije
Saradnju sa klijentima od ugovornih aranžmana
Reakciju na promenu od pridržavanja plana
Drugim rečima, iako cenimo značaj činilaca predstavljenih na desnoj strani, stavke prikazane na levoj strani vrednujemo više.
Poslednja od 4 centralne rečenice Manifesta naglašava da je reakcija na promjenu važna. Treba da primijetimo da se ova vrijednost prožima i kroz prve 3. Takođe, sa lijeve strane su one stvari koje su fleksibilnije za promjenu.
U prvoj kažemo da su ljudi i interakcije prioritet. Dobro je imati proces i alate, međutim taj proces koji uvedemo u agilnom okruženju i sam mora biti agilan – podložan konstantnoj promjeni. Takođe, alati koje koristimo moraju biti fleksibilni, odnosno prilagodljivi agilnom procesu.
Sledeća rečenica naglašava: da bismo kreirali vrijednost, potreban nam je softver koji radi. Da bismo riješili problem, napravili značajan efekat, prioritet je implementacija promjene u softveru. A dokumentovaćemo samo onoliko koliko će neko čitati i koliko možemo lako ažurirati – promijeniti.
Treća je o važnosti kolaboracije u odnosu na ugovore. Ugovori su slovo na papiru. Ugovore pišemo sa znanjem koje imamo trenutno i treba da budemo svjesni da ćemo već sutra imati nove uvide. Zato smo spremni na kolaboraciju i dogovor – promjenu.
I na kraju, iako je odgovor na promjenu važniji, ne treba zaboraviti da vrednujemo i planiranje, samo treba kao i kod ugovora da budemo svjesni njegovog organičenja.
Okruženje u kome se vodimo ovim vrijednostima je zdravo okruženje, oslobođeno Dilbertovog principa rada. Takvo okruženje je zrelo i u kome je bitan uspjeh biznisa, napredak. Stagnacija nije opcija. Promjena je normalnost.
Vrijednosti, a zatim i principi su ono što nam postavlja temelj za način rada. Na osnovu njih, mi kreiramo prakse. U kompleksnom okruženju (Cynefin framework) u kom se najčešće razvija softver, prakse su emergent – konstantno nastaju, razvijaju se. Treba voditi računa o preporukama kao što su best practice ili good practices jer one pripadaju nekim drugim okruženjima, i paziti da nijednu praksu ne fiksiramo. U vrijednostima tražimo odgovor kada nismo sigurni kako u praksi da riješimo neku situaciju! U vrijednostima dobijemo odgovor kada se zapitamo zašto nešto radimo!
Ostavi komentar